SEKUNDARNA MEMORIJA

RACUNARSKI HARDVER-SEKUNDARNA MEMORIJA.
Spoljns memorija velikog kapaciteta koja se koristi za stalno skladistenje podataka.
 
VRSTE SEKUNDARNE MEMORIJE:
Hard disk
Flopi Disk
Opticki disk
USB fles disk

SEKUNDARNA MEMORIJA
Sekundarna memorija je mnogo spora.Vrjeme pristupa podatcima kod sekundarne memorije je promjenjivo zavisno od stanja I lokacije glava hdd-a moze biti blize I dalje od trazenih podataka.Glavna karakteristika ove vrste memorije je da ne gubi sadrzaj prilikom prekida napajanja el.energijom.Sekundarna memorija moze da ima daleko veci kapacitet sto se koristi za simulaciju virtualne memorije.


HARD DISK-HDD
Na hdd-u se nalaze operativni sistemi svi korisnicki programi,muzika ,filmovi.Broj obrtaja hdd-a krece se od 5400rpm,7200 rpm do 15000 rpm.A danas se rade u velicinama od 500GB,1TB ili 2 TB.

HDD cine vise staklenih ili aluminiskih ploca diskova presvucenih oksidom gvozdja ili legurama na bazi kobalta a u posljednje vrjeme feritni materijali.Podatci se zapisuju na koncetricnim stazama-trakama podjeljenim na regione-namagnetisavanjem.Promjena smjera namagnetisavanja predstavlja binarne brojeve.Na jednoj stazi moze biti zapisano nekoliko desetina hiljada bajtova a na licu diska ima vise hiljada staza.Podatci se citaju pomocu elektromagnetnih glava R-Wglava kojima upravlja jedan pristupni uredjaj ruka.

MAGNETNI ZAPIS
Magnetni zapis je jedna od najcesce koriscenih tehnologija kod masovne memorije.
Osnovni princip rada sastoji se u sljedecem:
Elektro magnet na glavi moze da naelektrise feritni materijala koji se pomera ispod njega princip upisa.Kad se namagnetisani material pomjera ispod kalema glave indukuje se napon u kalemu-princip citanja.GLAVA ZA CITANJE I UPIS je u osnovi electromagnet  sa jako fokusiranim magnetnim poljem.








 

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

SJEVERNI MOST/KOPROCESOR

Veza izmedju jedan od dva cipa koji cine skup cipova maticne ploce.Sjeverni most upravlja: procesorom,grafickom kartom,ram memorijom I sve stavke pobrojane su spojene sabirnicom. Od sjevernog modta uglavnom zavisi koji se processor moze ugraditi kao I tip memorije.Sjeverni most ili koprocesor uvjek posjeduje vlastiti hladnjak.
Pročitajte više

BAFER MEMORIJA

BAFER ili MEDJUSPREMNIK obicno predstavlja deo racunarske memorije izdvoje da bi u njega obelezili podatke odnosno podatci potrebni za medju korak pri izvodjenju odredjenih radnji.Bafer moze da predstavlja bilo koji medijum na koga se spremaju podatci koji se vec negdje postoje ili su na neki nacin dobijeni u svrhu daljeg koriscenja.npr.kopiranje sa jedne diskete na drugu ili neki drugi pohranjivac.Jedan primjer za taj oblik memorije BAFER je DVD ili CD rezaca.Kad nesto snimimo na disk podatci se prvo salju na BAFER ili MEDJUSPREMNIK da bi ih potom rezac prenio sanjega bez opterecenja kojim se redom podatak treba zapisati.
Pročitajte više

CMOS I SRAM MEMORIJA

Vidi tekst SRAM MEMORIJA. Prednost SRAM -a su jednostavnost gradje jednostavnost pogona I veoma brz pristup memoriji.Nedostarak  SRAM-a su relativne velike dimenzije bistabilnog sklopa sto ogranicava broj bistabila koji se mogu smjestiti na jednoj ploci poluvodica.SRAM-ovi su znatno manjeg kapaciteta U SRAM-u se pohranjuju male kolicine podataka npr.pohrana karakteristicnih parametara kompjutera tacnije receno to je brza prirucna memorija ili cache/kes memorija.Ponekad se SRAM MEMORIJI DODA ODNOSNO DOGRADI  BATERIJA kako bi se sadrzaj memorije zadrzao I nakon prekida napajanja kompjutera.Kod kucnih kompjutera ta vrsta memorije je poznata kao CMOS memorija.Tako da prilikom prekida napajanja CMOS memorija  ne gubi svoj sadrzaj prilikom nestanka struje.
Pročitajte više